test

TEST

OTKRIJTE KOJI JE VAŠ STIL ISHRANE
(reci mi šta jedeš, reći ću ti ko si)

Na pitanja odgovarajte iskreno, ne vodeći se time kako bi vaš idealan stil ishrane trebao izgledati, nego onim kakav on doista jest. Nakon što pročitate pitanje, bez mnogo razmišljanja izaberite odgovor koji vam prvi padne na pamet.

1. Prejedem se gotovo uvijek kad je na stolu moja najomiljenija hrana.
Tačno/Netačno

2. Ako priuštim griz slasnog deserta, omiljenoga mliječnog proizvoda, pečenja ili brze hrane, žudnja za tom hranom postaje neobuzdana i ne mogu je kontrolisati.
Tačno/Netačno

3. Katkad, najčešće bez opravdanja, brinem da se neću dovoljno najesti.
Tačno/Netačno

4. Razdire me žudnja za nekim ukusima te tačno određenim namirnicama i jelima, a tu žudnju najčešće mogu ublažiti samo ako se najedem hrane za kojom žudi moje nepce.
Tačno/Netačno

5. Mogu preći kilometre i potrošiti mnogo novca kako bih došao/la do namirnica za kojima žudim.
Tačno/Netačno

6. Prejedem se isključivo onda kad me pogode jaki osjećaji poput ljutnje ili potištenosti.
Tačno/Netačno

7. Čim iziđem s posla, idem u “lov na hranu”.
Tačno/Netačno

8. Jedem kad god mi je dosadno.
Točno/Netočno

9. Katkad me, kao grom iz vedra neba, pogodi neopisiva glad. Tačno/Netačno

10. Neugodno mi je kad otvoreno pokazujem ili pričam o svojim osjećajima.
Tačno/Netačno

11. Volio/la bih da sam jača osoba i da imam više samopouzdanja. Tačno/Netačno

12. Kada dobijem bitku protiv kilograma i smršam toliko da počnem privlačiti poglede i komplimente, obično odmah počnem ponovno gomilati kilograme.
Tačno/Netačno

13. Viška kilograma želim se riješiti uglavnom zato da ugodim partneru, roditelju, ili nekoj drugoj osobi koja mi je jako važna. Tačno/Netačno

14. Gotovo sam stigao/la do tačke kapitulacije, kad ću izgubiti i ono malo nade da ću se ikad uspjeti riješiti kilograma. Možda mi je jednostavno suđeno da budem debeljuškast.
Tačno/Netačno

15. Zbog prekomjerne težine loše se osjećam u svojoj koži i nemam visoko mišljenje o sebi, a svaki novi val kilograma doživljavam kao osobni neuspjeh.
Tačno/Netačno

16. Čini mi se kako nemam i nikad neću imati dovoljno vremena za zdrav život - zdravu ishranu i vježbanje.
Tačno/Netačno

17. Toliko sam prezaposlen/na da se već pitam hoću li jednog dana pasti od iscrpljenosti.
Tačno/Netačno

18. Čini mi se kako u zadnje vrijeme radim sve više i sve napornije, a postižem sve manje.
Tačno/Netačno

19. Jedino se mogu opustiti i stati na loptu kad jedem. Tačno/Netačno

20. Hrana je poput goriva. Kad se osjećam iscrpljeno, pokreće me i pomaže mi da idem dalje.
Tačno/Netačno

21 Moja težina varira i mijenja se s godišnjim dobima te vaga pokazuje druge brojke ljeti, a druge zimi!
Tačno/Netačno

22. Hrana je jedno od malobrojnih zadovoljstava koja su mi još preostala u životu.
Tačno/Netačno

23. Ponekad, kad se osjećam iscrpljeno, grickam sve što mi se nađe pri ruci.
Tačno/Netačno

24. Kada sam na dijeti, obično se na kraju prestajem brinuti o tome hoću li skinuti kilograme ili ne, nakon čega se vraćam prejedanju.
Tačno/Netačno

25. Obično se vraćam po drugi ili treći dijetalni komad hrane, niskokalorične ili s niskim sadržajem masti.
Tačno/Netačno

-------------------------------------------------------------

*Provjerite na koja ste od 25 pitanja odgovorili s “tačno”, saberite broj tačnih odgovora i pronađite rješenje za emocionalnu glad.

--------------------------------------------------------------

Od 1. do 5. pitanja: Tri ili više odgovora “tačno”: vi ste “XXL izjelica” i prejedate se.

Od 6. do 10. pitanja: Tri ili više odgovora “tačno”: jedete kad ste neraspoloženi.

Od 11. do 15. pitanja: Tri ili više odgovora “tačno”: jedete jer nemate dovoljno samopouzdanja.

Od 16. do 20. pitanja: Tri ili više odgovora “tačno”: jedete kad ste pod stresom.

Od 21. do 25. pitanja: Tri ili više odgovora “tačno”: jedete nekontrolirano poput snježne lavine.

--------------------------------------------------------------

"XXL izjelica" u začaranom krugu tjeskobe i prejedanja slatkišima

Okidač za prejedanje najčešće su namirnice koje obiluju bijelim brašnom ili šećerom. Slaba su vam tačka slatkiši, tjestenina i hljeb. Neki stručnjaci vjeruju da “prejedači” postaju tjeskobni zbog promjena nivoa šećera u krvi koje nastaju zbog hrane bogate glukozom. Tjeskoba vas potom podstiče da ponovno jedete kako biste je ublažili, što stvara ciklus prejedanja. Kontrolišete tek izbjegavanjem namirnica koje potiskuju vaše temeljne emocionalne probleme. Kad vam ne budu dostupne, potisnuti osjećaji izići će na površinu te ćete se pozabaviti problemima.

Gladni ste jer ste neraspoloženi

Hrana vam je odgovor na jake osjećaje. Vi ste vrlo osjetljivi i suosjećajni. Često vam je zanimanje vezano uz pomaganje drugima te su obično u ovoj skupini učitelji, savjetnici i medicinari. Osjećaji drugih toliko vas zaokupljaju da potiskujete vlastite osjećaje te zbog brige o drugima zapostavljate sebe. Jedete kako biste lakše upravljali svojim snažnim emocijama. Zbog spoznaje da za druge činite sve, a niko ne mari za vaše potrebe, osjećate se nedovoljno cijenjeno i uvrijeđeno. Ako vam je ventil za frustracije jelo, vrijeme je da to zaustavite tako da se više posvetite sebi.

Hrana zbog nedostatka samopoštovanja

Međuljudski su vam odnosi slaba karika te imate bolji odnos s hranom, knjigama, životinjama i filmovima. Osjećate se neshvaćeno, a neki su od vas možda proživjeli zlostavljanje te ste nepovjerljivi. Hrana vam je prijatelj, tješi vas i ohrabruje. Znate sve o zdravoj ishrani, no smatrate kako niste dovoljno uporni da biste živjeli zdravo te najčešće to i ne pokušavate. Muči vas osjećaj manje vrijednosti, a kažnjavate se prejedanjem. Pomoći može psihoterapija jer ćete ojačati samopouzdanje i prestati tražiti utjehu u hrani.

Jelom se rješavate stresa

“Stres-izjelice” hranom i pićem smanjuju napetost zbog nezadovoljstva na poslu ili u ljubavi. Alkoholom “liječe” živce, kofeinom podižu entuzijazam i energiju, čokoladom liječe ljubavne boli, kruh i mliječni proizvodi ih smiruju, a grickalicama kontrolišu bijes. Životu dodajte vježbu, zabavu, boravak u prirodi i duhovnost. Vježbanje neka postane rutina jer povećava energiju, smanjuje stres i apetit. Zabava je potreba jer jača entuzijazam i energiju. Ispunite srce ljubavlju i zahvalnošću, bićete otporniji na stres.

Nekontrolisana lavina jela i pića

Ovaj je prehrambeni stil poput grude snijega koja se kotrlja postajući sve veća. Odluku da ćete se zdravo hraniti poništiće nezdravi zalogaj, nakon kojeg će vam želudac tražiti još. Brzo se prestajete brinuti o kilama, a motivacija vam pada jer idete na dijetu zbog vanjskih poticaja. Za promjenu navika treba vam dublja motivacija. Zdrava hrana daje vam više energije, a vježba smanjuje napetosti i jača mišiće. Umjesto radikalnih dijeta, sastavite trajan nemasni jelovnik koji zadovoljava i vaše nepce i vaše zdravlje.

astro

I evo sve smo preživjeli ovaj mjesec...i dvije pomrčine i veliki kardinalni križ....rekla bi jedan od težih mjeseci u ovoj godini....pa i ako vam se nije nešto posebno događalo ovaj mjesec, zasigurno ćete ove energije osjetiti u slijedećih 6 mjeseci pa i duže....osjetiti u vidu promjena kao prvo u vašoj glavici....a onda slijedi i privlačenje događaja....

Kako je jučer bila pomrčina Sunca, znači i mladi Mjesec, ušli smo opet u novi ciklus od 28 dana, nove početke i nadam se da ćete ih koristiti na pravi način. Nemojte dozvoliti sebi da prođe još jedan ciklus, a da vi i dalje pasivno čekate, sanjareći o nekom bolje sutra, a mogli ste nešto napraviti....
Merkur nam je saveznik u ovom tjednu, danas je i dan Merkura, a i radi lijepi aspekt sa Jupiterom....pa evo dobrog dana za dobre riječi...za pozitivno razmišljanje...djelovanje....učinite nešto dobro za sebe danas i za druge....zatražite ono što trebate i ako je u skladu sa vašom natalnom kartom...dobit ćete....ako ne dobijete...očito trebate još malo pričekati dok se stvari poklope koje se trebaju poklopiti...
Obavite razgovore danas (što više) pogotovo onih vama bitnih, sa šefovima, institucijama...sa prijateljima, ljubavima...budite pozitivni i pozitivno će se vraćati....vrlo jednostavno...
Netko će se otisnuti na put, netko će dobiti neke vijesti iz inozemstva, od sudstva...rođaka...nekome će kapnuti koji novčić više....razni scenariji...mali...kratki...ali slatki.....

Želim vam lijepi i usšješni dan

"Pogledam li tvoje tijelo danas, znam kakve su bile tvoje misli jučer. Poznavajući tvoje misli danas, mogu naslutiti kako će sutra izgledati tvoje tijelo".

gmo

Izbjegavajte ove stvari... Lista GMO proizvoda – hrana koja ima u sebi genetski modificirane organizme (ako želite vidjeti kako izgledaju tumori od GMO hrane kod miševa, samo upišite u tražilicu GMO mice)
01. Snickers, Mars, Twix, Milky Way, Bounty (čokoladice)
02. Campbell Supe (juhe)
03. Uncle Ben’s (grašak)
04. Lipton (čaj)
05. Cadbury (čokolada, kakao)
06. Ferrero (Nutela, Kinder jaje, Kinder bueno)
07. Nestle čokolada, Nestle Nesquik
08. Coca-Cola, Sprite, Fanta, Pepsi, 7-up
09. Knorr (umak, juhe, kocke za juhu)
10. Hellman’s (začini, majoneza, sokovi)
11. Heinz (začini, majoneza, sokovi)
12. Kraft (omiljena čokolada Milka, čips, Jacobs kava, dječji napitak)
13. Heinz Foods (kečap, sokovi)
14. Mc’Donalds mreža restorana “brze” hrane i njihovi obroci
15. Hipp (dječja hrana)
16. Abbot Labs Similac (mlijeko u prahu za bebe)
17. Danone – jogurt, kefir, sir

zlo

KAKO SE BORITI PROTIV ZLA? (F.M. Dostojevski)

Pred ponekom mišlju ostaneš u nedoumici, naročito gledajući greh ljudski, pa se zapitaš: "Da li treba silom pobeđivati, ili smirenom ljubavlju?"

Svagda odlučuj ovako: "Pobediću smirenom ljubavlju." Odlučiš li se tako jedared za svagda, ceo svet ćeš moći pokoriti. Smirena ljubav je velika sila, od svih najjača, nema joj ravne na svetu! Svakog dana i časa, svakog trenutka nadgledaj samoga sebe, da ti izgled bude blago lep.

Eto, prošao si pored malog deteta, prošao si ljut, sa ružnom rečju, sa ozlojeđenom dušom; i nisi možda ni primetio dete, ali je ono tebe videlo, i lik tvoj, ružan i zao, možda je ostao u njegovom slabačkom i nezaštićenom srdašcu. Ti to ne znaš, međutim, možda si već time bacio rđavo seme u njegovu dušu, a to seme će možda i porasti, a sve stoga što se nisi uzdržao pred detetom, jer u sebi nisi odgajio pažljivu i delatnu ljubav.

Braćo, ne bojte se grehova ljudskih, volite čoveka i u grehu njegovom, jer kad ko voli čoveka grešnog, to je već slika Božanske ljubavi i vrhunac je ljubavi na zemlji. Volite sve stvorenje Božje i celokupno i svaku mrvicu. Svaki listić, svaku zraku Božju volite. Volite životinje, volite bilje, volite svaku stvar. Budeš li voleo svaku stvar – i tajnu ćeš Božju razumeti u stvarima.

A shvatiš li je jedared, ti ćeš je posle neumorno početi poznavati sve dalje i više, svakodnevno. I zavolećeš, najzad, sav svet vascelom i vasionom ljubavlju.

Životinje volite: njima je Bog dao klicu misli i tihu radost. Nemojte im je narušavati i remetiti, ne mučite ih, ne oduzimajte im radost, ne protivite se misli Božjoj. Čoveče, ne uznosi se, ne misli da si bolji od životinje: one su bezgrešne, a ti, sa svojim veličanstvom, ti samo gnojiš zemlju svojom pojavom, na njoj trag svoj gnojni ostavljaš posle sebe, - i to, avaj, skoro svaki, svaki između nas!

Decu volite naročito, jer ona su bezgrešna kao anđeli i žive da bi nas razdragala i usrećila; ona žive zarad čišćenja srdaca naših, kao neki putokaz za nas. Teško onome ko uvredi dete...

Fjodor Mihajlovič Dostojevski

o

ORAHOVO MLEKO

Sastojci:
- 1 šolja oraha
- 2 supene kašike meda
- 3 urme
- 250 ml vode

Priprema:
Orahe oprati u tri vode i potopiti 2 sata u vodi. Nakon toga sve sastojke staviti u blender i blendati 1 minut. Procediti kroz gazu. Sve što ostane na gazi koristiti za razne druge šejkove navedene u ovoj knjizi. Mleko može stajati 3 dana u frižideru.

x

 http://www.telegraph.co.uk/culture/culturepicturegalleries/10734525/In-pictures-National-Portrait-Gallery-exhibition-of-the-coolest-Americans.html?frame=2867909

Arsen Dedic i Massimo - Za jednom kapi cistoga zivota

 http://overgrowthesystem.com/sizing-up-the-tiny-house-movement/

 http://zena.blic.rs/recepti/recepti-redakcije/10975/Recepti-Maje-Volk-5-jela-za-dug-zivot

http://www.iscjeljivanje.net/razmisljanja-o-strahovima-negativnoj-proslosti-starim-ranama/

http://www.savjetnikuspjeha.com/kako-se-osloboditi-negativnosti/

http://durmitor.wordpress.com/2012/02/02/salata-od-sargarepe/ 

 http://www.b92.net/zdravlje/vesti.php?yyyy=2014&mm=04&nav_id=842647

 http://www.lovesensa.rs/clanci/srecna-hrana/put-od-uobicajene-do-prirodne-ishrane

OTKRIVENJE Nevesta, Zver i Vavilon

kina

Kineski mudrac je rekao:

- Kada si bolestan idi kod ljekara, on će ti dati recept
- i ljekar mora živjeti.
- Sa receptom ćeš otići u apoteku, dobićeš lijek
- i apotekar mora živjeti.
- Kada dobiješ lijek, baci ga - i ti moraš živjeti.

voda

Dr. Fereydoon Batmanghelidj
VAŠE TIJELO VAPI ZA VODOM
Niste bolesni – samo ste žedni!

http://www.scribd.com/doc/15688904/Vae-tijelo-vapi-za-vodom-Dr-Fereydoon-Batmanghelidj

Vašem je tijelu kao apsolutni minimum dnevno potrebno šest do osam čaša od 2,25 dl vode. Alkohol, kava, čaj i pića s kofeinom ne računaju se kao voda.
Najbolje vrijeme za uzimanje vode (kako je klinički utvrñeno kodčira na želucu) je: jedna čaša pola sata prije obroka - doručka, ručka i večere - i slična količina dva i polsata nakon svakog obroka. To je apsolutno minimalna količina koja je potrebna vašem tijelu.

Da biste bili sigurni da vaše tijelo neće ostati prikraćeno, trebalo bi popiti još dvije čaše vode oko najtežih obroka ili prije odlaska na spavanje. Žeđ bi trebalo utažiti u bilo kojem trenutku. S povećanjem uzimanja vode, mehanizam osjećaja žeđi postaje djelotvorniji. Vaše će tijelo možda tražiti od vas da pijete više od navedenog minimuma. Podešavanje uzimanja vode prema obrocima sprečava da zbog uzimanja hrane dođe do zgusnuća krvi. Kada krv postane zgusnuta, ona izvlači vodu iz ćelija s kojima dolazi u dodir. Voda je najjeftiniji lijek za dehidrirano tijelo. Jednako jednostavno kao što dehidracija s vremenom dovodi do nastanka glavnih bolesti s kojima se danas suočavamo, dobro regulisano uzimanje vode i neprestalna briga o njemu spriječiće pojavu većine najvažnijih bolesti od kojih strahujemo u našem modernom društvu.

HN - prognoza

http://www.prognozavremena.info/vremenska-prognoza-herceg-novi/

sutra

 http://milanzagorac.blogspot.com/?view=classic

http://www.bizlife.rs/vesti/68844-nikola-tesla-kako-proceniti-coveka

http://www.bizlife.rs/vesti/65258-ovako-bi-vam-mudri-sokrat-otkrio-jedinu-tajnu-uspeha

http://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/04/zasto-se-debljamo.html

http://metro-portal.hr/senf-neocekivani-eliksir-zdravlja-i-dugovjecnosti/68206

http://www.balkaniyum.tv/bih/slobodnovrijeme/55919.shtml

 http://she.hr/hrana-za-bolju-probavu/

http://www.dnevne.rs/u-zizi/naucnici-pronasli-uzrok-starenja-organizma-u-krvi-bake-stare-115-godina 

 https://www.facebook.com/photo.php?fbid=229247700617070&set=a.113224885552686.1073741828.100005955243148&type=1&theater

sreća

UŽIVAJTE U VIKENDU
Što znači dopuštanje sreće?

To znači radovati se cvijetu koji je procvetao na prozoru, toplini šolje čaja koja grije ruke, neobičnom odsjaju sunca koji se prelama na čaši na stolu. Bez obzira na to šta voditelj dnevnika u tom trenutku izvještava!
To takođe znači dopustiti sebi smijeh i šalu... uzeti role, biciklo ili samo pješke, pa sa djecom, prijateljima ili sami... krenuti vani... vozati se, kikotati i uživati baš u tom trenu. Bez obzira koliko novca imamo u džepu.
Dopuštanje sreće znači nalaziti unutrašnju radost bez obzira na okolnosti, kreirati svoj mali svijet od svojih kamenčića. Bez obzira da li su ljudi oko nas dobre volje ili ne.
Dopuštanje sreće znači svakoj naoko lošoj okolnosti dati mogućnost da bude naša tačka preokreta – prema nečem boljem.
A dopustiti sebi sreću znači i preuzeti vlastiti život u svoje ruke i dati sam sebi sve ono što smo očekivali da nam da bilo ko drugi – dati sebi pažnju, njegu, slobodu, zabavu, mogućnosti, pa i sopstveni posao.
Dopuštanje sreće sami sebi kreiramo kad nađemo način da izrazimo i živimo svoje talente i darove s kojima smo došli na ovaj svijet. Malo šta se može uporediti s ushićenjem koje osjećamo kad radimo nešto što nam sjajno ide, za što osjećamo da smo za to rođeni.

zubi

SAVJETI

Njega zuba i desni

Za njegu zuba dovoljna je četkica, voda i po potrebi zubni konac. Sve ostalo je samo dodatak. Konvencionalna pasta za zube nije baš zdrav dodatak. Sadrži neke dokazano štetne spojeve koje bi trebalo izbjegavati. Informirajte se o sastvu komercijalnih zubnih pasta u slijedećem članku kako bi shvatili s čime se suočavate. Neka domaća sredstva iz kućanstva mogu poslužiti kao sasvim zdrav i prirodan dodatak u njezi zubi i desni. Pa čemu riskirati i trošiti novce na komercijalne paste?

Pojam "prirodna pasta za zube" znači da ta pasta sadrži prirodne namirnice poput dolje nabrojanih. Sve su to uobičajene namirnice koje blagotvorno djeluju u usnoj šupljini i učinkovite su u otklanjanju bakterija. Radi se o prirodnim antibakterijskim svojstvima pojedinih biljki i ulja. Soda bikarbona i so su jedine namirnice koje nisu biljnog porijekla, ali se nalaze u prirodi i također imaju antibakterijska svojstva. Soda bikarbona nije vađena iz prirode nego nastaje kemijski. Ljudi se igraju i kombiniraju navedene namirnice te izrađuju svoje dodatke za njegu. Sve ovisi o ukusu i osbnom izboru:

- soda bikarbona: čisti, dezinficira zube i zubno meso te uklanja mrlje sa zuba

- prirodna so: prepuna je prirodnih minerala koji pogoduju zubnom mesu, također ima i snagu čišćenja

- stevia: protiv karijesa, antibakterijska svojstva

- kadulja: blagotvorno djeluje i liječi zubno meso, antibakterijska svojstva, djeluje kao izbjeljivač zubi

- menta, ružmarin: osvježivač daha, antibakterijska svojstva

- limun: antibakterijska svojstva, izbjeljuje i čisti zube

Umjetni spojevi narušavaju prirodnu ravnotežu unutar usta. Kada se poremeti prirodna kiselost, vlaga ili neki drugi faktor, odmah dolazi do drugih poremećaja kao što su razne upale, loš dah i slično. Prirodni sastojci garantiraju da nećete doživljavati nuspojave kakve uzrokuju umjetni kemijski spojevi. Prirodne paste za zube su odlična alternativa kemijskim pastama. Ako ste od onih koji žele ograničiti upotrebu kemikalija unutar vlastitog doma, onda je ovo još jedan korak u pravom smjeru.

Iako se govori "prirodna pasta za zube" (zato što smo navikli na paste), većina recepata neće uopće biti u obliku paste. Uglavnom se radi o prahu za zube, tekućini, gelu i slično.

r'n'r

‘’I can’ get no satisfaction’’ (Džeger & Ričards)

Kuvati ili ne? Odlučićete sami, a Rolingstonsi? Uvek i svuda… Neko reče da svako može da nauči da kuva, hm…

Može, verovatno. Kao što svako može i da nauči da peva? Može sigurno, samo kako? Suštinska dilema koja se mora razrešiti je – da li vam prija to što radite ili se osećate kao da nosite dva broja manje cipele. Ako osećate neku nelagodu čim se pomene kuvanje, ova priča nije za vas (tu su onda majka, fast food i mikro-talasna).
Ako ste nastavili čitanje, znači da obećavate, ali ima tu i još nešto što se zove: TALENAT. Čulo ukusa je Bogom dato, isto kao i sluh, kao i čulo vida, čulo mirisa i ukusa. A jedan mali test će odmah razrešiti dilemu koji komad sudbinskog kolača je Vama zapao. Dakle:
Da li birate restoran po veličini porcije?
Da li stavljate senf i majonez na pljeskavicu?
Da li jedete paradajz u januaru?
Da li na moru naručujete pržene lignje?
I ako dominira potvrdan odgovor, uživajte u svom izboru, ali nemojte prilaziti šporetu (osim za ličnu upotrebu). Dalje čitanje je za Vas čist gubitak vremena.
Ja kuvam. Ja i sviram. I primetio sam: analogija muzike i kuvanja je zapanjujuća. Reci mi šta slušaš, reći ću ti odmah šta voliš da jedeš. Ortodoksni panker će se tako zadovoljiti pljeskom i pivom, turbo-folk fan neće prihvatiti ništa manje od prasetine, cordon blue je za ljubitelja opere a čvarci i kulen i i razni paprikaši su uvek tamo gde su i tamburaši. Da skratim – ako znaš šta voliš da jedeš/slušaš, znaćeš i šta da kuvaš/sviraš. Raznovrsnost je poželjna, ali je strast neophodna. Ljubav se podrazumeva.
Jedenje, isto kao i konzumiranje hrane ili obžderavanje je, svakako, fiziološka potreba, ali njeno zadovoljenje može da ima i novu dimenziju. Tako što ćemo istovremeno zadovoljiti i sva ostala čula kojima smo obdareni (ne samo čulo ukusa). I najjednostavnijim stvarima možemo, u veličanstvenom ritualu kuvanja, dodati neku notu, koja će nam baš u tom trenutku prijati.

 http://www.mrbreakfast.com/breakfast/?p=1385

sajt

http://www.buditezdravi.info/index.php/bolesti/depresija/item/335-recite-ne-multi-vitaminima

http://elle.rs/lifestyle/elle-licnosti/3911-ljubav-kao-na-filmu.html

http://stajedemo.com/koje-maslinovo-ulje-da-kupim/

http://elle.rs/lepota/ishrana-fitnes/7326-dragocena-pauza-za-rucak.html

http://marina-kuhinja.blog.hr/2010/10/index.html

http://doznajemo.com/2012/06/08/httpdoznajemo-comp15592/

Od ambicije ka svrsi - Wayne Dyer 

  http://zoricazoricblog.wordpress.com/category/poucne-i-interesantne-price/

 

mamin kolač

Potrebno je: Za testo:
120 gr margarina
200 gr šećera
2 kašike meda
100 gr mleka
500 gr brašna
1 jaje (ako je posno onda bez jaja)
kašičica sode bikarbone
Za fil:
1/2 l mleka ili vode ako je posno
300 gr šećera
4 kašike brašna
250 gr putera
100 gr mlevenih oraha
sok od jednog limuna
2 kesice vanilin šećera
Glazura: 100 gr ćokolade i 2 kašike ulja
Priprema:
Margarin, šećer, med i mleko staviti da provri. Kad se ohladi dodati sodu bikarbonu, jaje i brašno, pa zamesiti testo srednje meko. Testo podeliti na 4 dela. Svaki deo rastanjiti u veličini pleha, pa ispeći na prevrnutom četvrtastom plehu. (Može da se tanji i na samom plehu) Ne puca i ne lepi se jer je testo masno.
Krem:
Prokuvati mleko, šećer i vanilu. Brašno rastvoriti u malo mleka i izmutiti da se ne naprave grudvice. Dodati u vruć krem i na laganoj temperaturi kuvati još  15 -tak minuta. U topao krem dodati i 100 gr oraha i ostaviti da se ohladi. U hladan krem umutiti 250 gr putera i filovati kore. Zadnju koru ostaviti bez fila, pa je preliti glazurom od čokolade.
Glazura:
Istopiti čokoladu sa uljem i preliti preko kolača.
Od ovog kolača se mogu praviri i minjoni tako što se kolač iseče na kocke, pa se svaka kocka prelije fondanom u boji ili otopljenom čokoladom i ukrasi pomoću šprica tankim linijama ili cvetićima.

rečnik

A priori = nešto što je prije iskustva, odnosno, nešto što je nezavisno od iskustva

A posteriori = ono što je poslije iskustva, odnosno, ono što je iz iskustva

Imanentno = unutra, u iskustvu

Transcendentno = sa one strane; prelazi granice iskustva

Transcendentaln = uslov iskustva; ono što je izvan iskustva ali omogućava iskustvo

Estetika = od riječi aestetos što znači čulno, osjetilno

mjau

http://www.znanostblog.com/lekcije-carla-sagana-o-smrtnosti-besmrtnosti/

kant

Donosimo vam Kantove mudre misli:

Što se razmišljanje češće i postojanije njima bavi, dve stvari ispunjavaju dušu uvijek novim i sve većim divljenjem i strahopoštovanjem: zvjezdano nebo iznad mene i moralni zakon u meni.

Onaj ko je okrutan prema životinjama težak je i u svome odnosu prema ljudima. O čovjekovom srcu možemo suditi prema njegovom odnosu prema životinjama.

Nezrelost je nesposobnost korištenja inteligencije bez tuđeg vođstva.

Prema zakonu čovjek je kriv ukoliko naruši prava drugih ljudi. Prema etici on je kriv ukoliko samo pomisli da to učini.

Biti znači činiti.

Nije božija volja da mi budemo samo tako sretni, nego da se trudimo u vlastitom usrećivanju.

Svo naše znanje počinje sa osjetilima, onda produži do razumijevanja i završi sa razumom. Ne postoji ništa više od razuma.

Moralnost nije doktrina koja nam pojašnjava kako da budemo sretni, nego kako da sebe učinimo vrijednim da budemo sretni.

Sa laži, čovjek poništava svoj dignitet čovjeka.

Iskustvo bez teorije je slijepo, ali teorija bez iskustva je samo intelektualna igra.

Sreća nije ideal razuma, nego imaginacije.

Morao sam da uklonim znanje kako bih napravio mjesta vjerovanju.

Od tako pokvarenog drveta od kakvog je čovjek napravljen, ništa vrijedno se ne može napraviti.

Bez svake sumnje svo naše znanje počinje sa iskustvom.

Živi svoj život tako da misliš da će svako tvoje djelo postati univerzalni zakon.

Nauka je organizovano znanje. Mudrost je organizovani život.

Čak i filozofi će hvaliti rat govoreći da on čini čovječanstvo plemenitim zaboravljajući na Grka koji je davno rekao: „Rat je loš zato što rađa više zla, nego što ga ubija.“

Kada čovjek sebe učini crvom ne smije se žaliti kada neko stane na njega.

Nije neophodno da čim živim, živim sretno, ali je neophodno da čim živim, živim časno.

Religija je prepoznavanje svih naših dužnosti kroz božanske komande.

Metafizika je tamni okean bez pristaništa i svetionika na čijoj obali leže mnoge filozofske olupine.

Iako svo naše znanje počinje sa iskustvom, ne znači automatski da ono jedino nastaje iz iskustva.

svrha

Otkrijmo Svoju Životnu Svrhu

20. rujan 2010 u 12:06

      Kada u bajkama princ nalazi svoju nevestu, to svesni um upoznaje svoju dusu. To je trenutak spoznaje, trenutak kada postajemo svesni potreba nase duse. Ako se to ne desi, ceo zivot je besmislen. Covek dostize ovu mudrost obicno u godinama koje se danas zovu starost. Prirodan ljudski vek je mnogo duzi od ovoga koji danas ljudi zive a takav je  zbog neprirodnog nacina zivota.

Osnovna svrha naseg zivota je najpre da cinimo bas to sto cinimo u ovom trenutku. Najcesce nismo svesni osnovne svrhe jer smo uvek u mislima ispred trenutka koji se upravo dogadja. Na primer: dok citamo ovu belesku, vec se pripremamo da postavimo neko pitanje ili da ostavimo neki komentar, ili dok jedemo nismo potpuno u zalogaju, u ustima I osecamo ukus I miris, vec smo mislima vec u stomaku. Mislima smo stalno u buducnosti koja uistinu ne postoji vec je samo u nasem umu. Tako se radja patnja jer se radja dualnost, odvojenost.

Razlog takvom nasem ponasanju je u imenovanju stvari I dogadjaja. Kada nesto imenujemo, nema potrebe da se previse zadrzavamo u tome jer vec znamo sta je to. Kada vidimo goluba, produzimo ne osvrcuci se jer vec unapred znamo da je to golub I radja se patnja jer se radja odvojenost. Takvo stanje dovodi do stresa I straha jer ne ispunjavamo nasu primarnu svrhu a to je da budemo u sadasnjem trenutku I da zaista radimo ono sto u momentu radimo. No kada bi svaku pticu posmatrali kao posebnu, zastali bi I uzivali u tom divnom stvorenju I tom divnom susretu. Postajemo jedno sa golubom u tom trenutku…

Kada smo prisutni u sadasnjem trenutku, povezujemo se sa Izvorom, pojavljuju se prave misli, buka u glavi automatski prestaje a nase reci dobijaju snagu jer su u vezi sa Izvorom. Ponekad nas stanje soka probudi i ubaci u sadasnji trenutak ali je to najcesce kada se svesno izvucemo iz misaone buke u glavi. Kako da to uradimo? Zapitajmo se da li disemo. Najlaksi nacin da se prekine misaona buka u glavi je da postanemo svesni disanja. Pokusajte…..Jeste li primetili mir, odjednom ste opusteni, prisutni. U tom stanju se radjaju spontane reakcije, ne pripremate se sta cete reci ili uraditi, vec spontano reagujete a tada izranja vasa sekundarna svrha.  

Kako da otkrijemo sekundarnu zivotnu svrhu?
Najpre treba naglasiti da je nasa svrha da unesemo vrednosti u necije zivote ili nase planete. Nasa svrha nije da stvaramo novac!

Umirimo se, koncentrisimo se I zapitajmo se: Kada bi imali sav novac sveta I sve vreme sveta, sta bi smo najvise voleli da radimo? Ako I drugima doprinosimo time, to je nasa svrha. Pomazuci drugima mi ostvarujemo sebe.
Ako zelimo ljubav, trebamo davati ljubav, ako zelimo postovanje, postujmo druge, uvek biti drugima na usluzi. Tako ce Univerzum uvek vracati ono sto smo ulozili u druge.
Osnovni Prirodni Zakon je Davanje. Ne postoji dobijanje. To sto zovemo dobijanjem je samo povratno davanje. Sve sto covek ima je samo ono sto je dao. To je jedini zakon Prirode i treba biti i jedini zakon coveka. Priroda povratno daje sve sto primi. Covek posadi seme, Priroda uzvrati plodom. Davanje je covekova slobodna Volja a povratno davanje je reakcija Prirode. Najbogatiji covek na svetu je onaj koji je postao besmrtan u drugim ljudima davanjem bez imalo ocekivanja icega zauzvrat.
Mi obicno potenciramo slabosti. Ako detetu ne ide dobro neki predmet mi cemo potencirati taj predmet I uzeti neki dodatni cas umesto da se koncentrisemo na ono sto mu dobro ide.

Sta nas to izludjuje, sta nas izvodi iz takta, koje su to stvari u zivotu koje su nepravedne, pogresne, kontraproduktivne? Siromastvo, rat, ali i svakodnevne stvari kao guzva, buka, losa hrana...Koje su pozitivne suprotnosti tim stvarima? Na primer: ratu je suprotnost mir, losoj hrani, dobra hrana… Te pozitivnosti su deo naseg puta.

Kojim ljudima se divimo? Zasto im se divimo? To sto nas privlaci njima je I u nama I deo je naseg puta.

Koje stvari radimo prirodno bez da se trudimo? Pitajmo druge sta misle o nasim talentima jer cesto drugi vide nesto sto mi sami ne vidimo.

Ako znamo da nesto treba da se uradi a niko to ne radi, to je onda nas posao.

Pocnimo da radimo stvari koje su za dobrobit drugih, koje nas fasciniraju I privlace, I mehanicki deo mozga ce se ugasiti i intuicija ce preuzeti vodjstvo. Verujmo svojoj intuiciji I osluskujmo pazljivo.
Koliko god da je dan tezak, kada cinimo svoju svrhu, osecamo se zadovoljno. Srecni smo sto smo zivi jer cemo i tog dana raditi pravu stvar, puni smo zivota i nista nam nije tesko. Svaki akt postaje neustrasiv i nesebican.
Ako se osecamo uzbudjeno, srecno i zivahno dok nesto radimo onda smo na dobrom putu. Cesto cemo zaplakati kada uradimo nesto sto je deo naseg puta. Ako se osecamo obicno, zapitajmo se da li je to nasa svrha.

Cesto nam nasa svrha izgleda zastrasujuce. To se ego buni I pokusava da se odrzi jer zna da ce nestati onog trenutka kada mi pocnemo da zivimo nasu svrhu. Ego je licnost koju smo dobili nametanjem ideja sa strane I prihvatanjem normi koje drustvo zahteva. Ego je prica koju zivimo kao neka licnost, sa odredjenom profesijom, karakterom…Ego uvek posmatra druge u odnosu na sebe. Kada vidimo nekog, ego ce razmisljati kako ce taj neko da se uklopi u pricu o nama. Ego zivi u umu koji neprekidno cavrlja I u trenutku kada udahnemo I postanemo svesni naseg daha, on nestaje. Udahnimo duboko i zakoracimo.

Kada umirimo ego, onda postajemo jedno sa golubom, sa drvetom, sa ljudima oko nas…I u svemu vidimo sebe jer I mi I oni su deo zvezdane prasine koja je stalno u pokretu I uvek ostaje ista, jedino sto se menja jeste forma.

 Sladjana Velkov

u-v

vaskrs - uskrs

3 dvorišta

Koje dvorište vam je najljepše: A, B ili C?

*(rezultat testa oko 21 čas)

Na slikama je isti prostor koji je lijepo uređen, sa naizgled malim i nebitnim razlikama, ali baš te razlike su vrlo bitne i govore o onome kome se dopadaju...

Ako ste izabrali :

A - vi ste posebni i sigurni
B - vi ste prirodni i smireni
C - vi ste romantični i smjeli

mace

 http://www.prirodom-do-zdravlja.net/tekst/ciscenjeghee.html
http://mojaoaza.com/kategorije/macke/zdravlje-i-nega-macke/znacaj-trave-za-macku

http://blog.dnevnik.hr/gosponprofesor/2009/04/1626109580/uskrsna-prica.html 

http://www.zdravzivot.com/

 http://skolazadusu.wordpress.com/2013/01/19/pismo-jednog-djeda-svojim-unucima/

 http://artentertainments.com/tagged/celebrity

f

Kada se Bobi Fišer pripremao za svoj turnir u prvenstvu šaha, on se pripremao tako što je plivao podvodne krugove, svakog jutra. On je znao, da ako se partija šaha oduži do kasnih sati, igrač sa najvećom mogućnošću kiseonika, koji odlazi u njegov mozak, ima prednost. Izgradio je svoj mozak, tako što je izgradio svoja pluća. Ponekad je sve što ti je potrebno, vazduh koji dišeš, samo da bi motivisala sebe. Odlazak na trčanje ili u šetnju, ili čak samo duboko disanje, daje mozgu kiseonik, kojim se hrani, i motivacija dolazi lako.

žvakanje

Pravilnim žvakanjem do “bolje linije”

Pošto smo pokazali šta treba jesti za više zdravlja, red je da se pozabavimo i činjenicama kako to uraditi. Ispravno i dobro žvakanje hrane podstiče protok krvi u glavi, ublažava napetost i čak doprinosi mršavljenju. Idealno bi bilo svaki zalogaj žvakati 50 puta, kažu zdravstveni stručnjaci. Stara poslovica glasi: „Dobro sažvakano je pola svareno“. Naš probavni trakt je centralna laboratorija za organizam. Ovde se primaju supstance iz hrane, prerađuju i koriste. Važan deo posla počinje već u ustima uz pomoć zuba i pljuvačke. Savetuje se da svaki zalogaj žvaćete 50 puta. Najbolje je početi sa 20 i polako povećavati broj žvakanja. Jedite polako i to ne gledajući televiziju, jer ukoliko su neke zanimljive scene na ekranu, čovek počinje da guta i zaboravi na žvakanje. Intenzivno žvakanje se uči najbolje kada uzmete parče hleba sa zrnevljem i žvaćete ga zajedno sa koricom. Iznenadiće Vas izvrstan ukus koji hleb sa zrnevljem razvija kada ga polako žvaćete. Veoma su dobre i rotkvice, paprika i krastavac. Intenzivno žvakanje deluje višestruko na naš organizam: podstiče protok krvi u glavi, aktivira mozak i opušta od napetosti u predelu vrata i ramena. A ono najbolje je što ispravnim žvakanjem možete smršati i do 10 kilograma, a da pri tom ne morate da menjate svoje navike, tvrde neki stručnjaci ishrane. Razlog je smanjenje količine hrane koja se unosi i brza zasićenost

pandora

PRIČA O PANDORINOJ KUTIJI

Priča o Pandorinoj kutiji zapravo je priča o postanku svijeta.
Prema mitologiji dok su postojali još samo bogovi, vrhovni bog Zeus je povjerio Prometeju i njegovom bratu Epimeteju zadatak da stvore ljude.
Prvo je Epimetej stvorio životinje, pa pozva svog brata da i on nešto doda. Prometej nije oklijevao i stvori čovjeka po uzoru na bogove. Zeusu se nije svidjelo to što ljudi sliče na bogove, te odluči to promijeniti. A kako su dvojica braće bili zadužena za stvaranje ljudi, nije se mogao izravno miješati, pa zatraži od svoga sina Hefesta, koji je bio kovač, da iskuje ženu. Tako je nastala Pandora, naša pretkinja. Bila je prelijepa, ljubazna i vesela. Zeus ju je namijenio Epimeteju, koji se lako zaljubi u nju, a Zeus im je kao svadbeni dar dao kutiju punu bolesti, mana, patnje zloće i sličnih stvari. Ni Pandora ni Epimetej nisu znali što je u kutiji, a Zeus im je naredio, uz smiješak, da nikad ne otvaraju taj poklon. Radoznala  Pandora nije mogla odoljeti, a kada je otvorila kutiju sva su se zla rasula po zemlji.
Pokušala ih je vratiti. Ali nije uspjela, ništa osim nade i čežnje.

ART: John William Waterhouse

film

http://vimeo.com/9434223

 http://youtu.be/N88L5ypiZI8



http://atma.hr/dendroterapija-drvece-koje-lijeci-i-drvece-koje-krade-energiju/ 

 http://www.fitness.com.hr/prehrana/nutricionizam/Top-10-namirnica-s-najvise-antioksidansa.aspx

http://beleznica.wordpress.com/2012/02/03/sta-je-kazivao-nikola-tesla/ 

 http://www.covermagazin.com/prisjetimo-se.php?NID=1902

 http://www.lekovitebiljke.com/lekovitobilje/sok-od-koprive-recept

 Dražen Jerabek - GMO predavanje (GISKO 2013.) 

Lečenje neizlečivih bolesti - 1. deo 

http://altertv.org/tv/tekstovi/recepti-i-savjeti-parkinson-skleroza-stitnjaca/1053-recepti-i-savjeti-parkinson-
skleroza-stitnjaca 

 http://durmitor.wordpress.com/2012/05/06/zasto-pusite-uobicjni-izgovori/

 http://www.b92.net/superzena/porodica.php?yyyy=2014&mm=04&nav_id=835829

http://www.banjaluka.com/vijesti/zdravi-kutak/2013/04/25/koja-ce-vam-hrana-isisati-energiju-a-koja-ce-vam-je-podariti/ 

http://magazin.net.hr/dom-vrt/zanimljivo-i-korisno/mali-kucanski-trikovi-koji-ce-vam-olaksati-zivot 

 http://www.lovesensa.rs/clanci/srecna-hrana/istina-o-genetski-modifikovanoj-hrani

osteoporoza

Zaboravite lijekove za osteoporozu - izgradite zdrave kosti na prirodan način

Dugi niz godina liječnici su histerično propisivali ženama lijekove protiv osteoporoze.
Alternativne liječnike, koji su preporučivali prirodne načine liječenja ove bolesti, smatrali su luđacima.
Ali danas mnogi znanstvenici u potpunosti se slažu s alternativnim liječnicima.
Upozoravaju na neefikasnost i štetnost konvencionalnih lijekova za liječenje osteoporoze.
Za liječenje ove bolesti sada preporučuju zdravu prehranu, vježbe i unos dodatnih vitamina i minerala.

Štetnost lijekova protiv osteoporoze
Znanstvenici upozoravaju da konvencionalni lijekovi za liječenje osteoporoze nisu samo skupi, nego i imaju opasne nuspojave.
Ironično, nuspojave uključuju povećani rizik od frakture kuka i nekrozu (odumiranje kosti) vilice.
"Bisfosfonati, na primjer, poremećuju normalnu strukturu kosti. Bisfosfonati blokiraju osteoklaste - stanice, koje razgrađuju stare kosti i prave mjesto za stvaranje novih kostiju.
Kao rezultat toga, nove kosti se grade povrh starih, umjesto toga da se razgradi i zamjeni stara kost.
Da, s time se povećava gustoća kostiju, ali njihova struktura postaje neprirodna. Zdravlje takvih kostiju je upitno." - kaže Karen Chapman, profesor nutricionistike na fakultetu Illinoisa i autor nedavnog istraživanja, objavljenog u časopisu "Nutrients".
Osim toga, nedavna istraživanja su pokazala da bisfosfonati uzrokuju opasnu srčanu aritmiju, koja može biti smrtna.
"Testovi za mjerenje gustoće kostiju na žalost su daleko od preciznosti. Oni mjere samo gustoću, ali ne i kvalitetu kostiju. Iako testovi pokazuju da je sve u redu, sve jedno postoji rizik od frakture - i obrnuto".

Zdrava prehrana umjesto lijekova
 
"Za većinu ljudi uporaba konvencionalnih lijekova trebala bi biti zadnji izbor." - kažu znanstvenici.
Nakon 10 godina istraživanja došli su do zaključka da unos kalcija i vitamina D u organizmu odrasle osobe povećava gustoću i kvalitetu kostiju, što drastično smanjuje rizik of frakture kuka. (O čemu alternativna medicina govori već godinama.)
Na kvalitetu kostiju također povoljno djeluju magnezij, kalij i lizin.
Zato se kod osteoporoze preporučuje uzimanje namirnica koje sadrže velike količine ovih nutrijenata. Isti rezultat možete postići i unosom dodataka prehrani.
Dovoljne količine vitamina D možete dobiti redovitim sunčanjem.

Nutrijenti za izgradnju kostiju

Kalcij izgrađuje kosti
sezam, alge, kelj, badem, grah, amaranth, brokula

Lizin poboljšava apsorpciju kalcija, sprječava njegov gubitak iz organizma, potiče izgradnju koštanog tkiva
soja, grah, mlijeko, sir, slanutak, amaranth, leća

Vitamin D odgovoran je za apsorpciju kalcija redovito sunčanje

Magnezij poboljšava apsorpciju kalcija, izgrađuje kosti
zeleno lisnato povrće, grah, integralne žitarice, orašasto voće i sjemenke

Vježbe
Poput mišićne mase, ako ne vježbamo redovito naša koštana masa se s vremenom smanjuje.
Zato su redovite sportske aktivnosti vrlo bitne za prevenciju osteoporoze.
Tokom vježbanja ne rade samo mišići, nego i kosti. Kao odgovor na vježbu, kosti se počinju ponovno formirati.
Za prevenciju i liječenje osteoporoze možete koristiti različite vježbe, ali dizanje utega se pokazalo posebno učinkovitim za formiranje snažnih kostiju.
Ako ste starija osoba i malo se krećete, započnite sa redovitim hodanjem, tako da se vratite u dobru kondiciju. Mlađi i snažniji ljudi mogu odmah započeti sa vježbama snage.

Sirova hrana
Sirova hrana je ljekovita i pokazala se učinkovitom protiv mnogih bolesti. Nije iznenađujuće da sirova hrana pomaže i kod osteoporoze.
U svojoj knjizi "Moje sirove strasti" poznata glumica Nada Rocco piše o svom izlječenju osteoporoze uz pomoć sirove hrane.
"Živa hrana najbolje hrani naše stanice, a ne mrtva hrana puna aditiva, pesticida, hormona i ostalih kemikalija koje se koriste u konvencionalnom uzgoju." - kaže Nada Rocco, koja od prošle jeseni jede isključivo sirovu, ekološki uzgojenu hranu.
Svojim najjačim oružjem protiv osteoporoze Nada smatra sirov kelj, jer on sadrži ogromne količine najkvalitetnijeg kalcija, koji se lako ugrađuje u kosti.
Sa sirovom hranom Nada se riješila ne samo osteoporoze, nego alergije i masnih naslaga, a poboljšala je i krvnu sliku.

Nekoliko recepata za sirovi doručak sa keljom

Čokoladni frape sa keljom

1 velika banana
nekoliko listova svježeg kelja
2 datulje, bez koštica
1 čaša borovnica
1 žlica kakaa u prahu
5 kockica leda
1 1/2 čaše vode

Tropski frape sa keljom
1 velika banana
1/4 avokada
150 g svježeg kelja
3/4 šalice ananasa
3/4 šalice manga
1 žlica mlijeka kokosa (opcionalno)
1 žlica agava sirupa
1 1/2 čaše vode

Kelj sa borovnicama i jagodama
1 velika banana
1 čaša borovnica
1/2 čaše jagoda
150 g kelja
1 1/2 čaše vode
Priprema
Sve sastojke stavite u blender i meljite 1-2 minute dok ne dobijete glatku smjesu. Sok popijte odmah, malim gutljajima. Ova količina soka je dovoljna za 1 obrok za jednu osobu.

Koji ćete način liječenja i prevencije osteoporoze izabrati Vi?

elle

http://elle.rs/lepota/ishrana-fitnes/7692-istina-i-sirovoj-hrani.html

https://www.youtube.com/watch?v=gYPNq_MDmt4

buk-mac

Charles Bukowski: O mačkama

Dobro je imati mnogo mačaka oko sebe. Ako si depresivan, samo pogledaš u mačke i odmah se osjecaš bolje; one poznaju stvari onakve kakve one ustvari jesu. Ne treba se ni oko čega uzbuđivati. One to jednostavno znaju. One su spasitelji. Što više mačaka imaš, to ćeš duže živjeti. Ako imaš sto mačaka, živjećeš deset puta više nego što bi živio da ih imaš deset. Jednog dana će ovo biti otkriveno i ljudi će imati na hiljade mačaka i živjeće vječno. To je zaista komičn

avokado

Punjeni avokado

Sastojci:

• 1 avokado
• 2 prstohvata alfa-alfa klica
• 1/2 banane
• 1 žlica pirea od badema
• 1 žlica tamarija
• 1 žlica maslinovog ulja
• 3 listića bosiljka
• 1 žličica kurkume

Priprema:
Avokado oguli, prepolovi i izvadi košticu. U svaku polovicu stavi prstohvat alfa-alfa klica, a ostale sastojke izmiksaj u blenderu pa prelij preko avokada.

sajt

http://www.ivantic.net/

http://danas.net.hr/promo/superhrana-hrana-koja-vam-moze-spasiti-zivot 

 http://magazin.net.hr/zdravlje/prevencija/jednostavno-jeftino-a-donosi-dug-zivot-i-zdravlje

 http://zena.blic.rs/Zdravlje/13665/Verovali-ili-ne-moguce-je-biti-previse-zdrav

 http://zelenenovine.wordpress.com/zelena-apoteka/zdravlje/kanabis-dokazani-lek-protiv-raka/

 https://www.youtube.com/watch?v=dZyveET1ndE

http://atma.hr/napravite-svoju-zubnu-pastu-sa-samo-4-sastojka/

špageti

RECEPT

Sirovi špageti bolonjeze

Potrebno za sos:

-      Šaka oraha  
-      Pola crvene svježe paprike  
-      2 svježa paradaiza
-      1/2  luka  
-      1 -2 datule
-      1 kašika maslinovog ulja
-      1 kašičica himalajske soli 
-      1 kašika limunovog soka  
-      Biber
-      Svježi peršum ili korijander  
-      1 čeno bijelog luka
-      Par suvih šljiva za dodatni ukus

  Potrebno za špagete:  

-      1 tikvica
-      Manja mrkva
-      Pola svježeg krastavca  
-      Maslinovo ulje  
-      Limun

Priprema špageta:

Nožićem ili spirulizatorom oblikujte tikvicu u špagete, na isti način postupite i s mrkvom, dodajte narezane krastavce na kockice, poprskajte maslinovim uljem i limunovim sokom, te odložite u neku prikladnu zdjelu ili tanjir da se opuste. Za to vrijeme napravite sos bolonjeze.

Priprema sosa:

U blenderu prvo krupnije izmiksajte orahe, polako dodajte, luk, datule, suvu šljivu, crvenu papriku, so, biber, maslinovo ulje, sok od limuna, svježu rajčicu, peršum ili korijander. Miksajte do kremaste strukture.
PRIJATNO!

vlakna

Vlakna - hrana koja život znači

U posljednjim decenijama, otkad je ljudska ishrana sve bogatija bijelim hljebom i tjesteninom, hrana koja sadrži vlakna dobiva na dodatnoj vrijednosti jer je upravo ta hrana neophodna za lakšu probavu te smanjivanje nadutosti uzrokovane rafiniranom hranom. Hrana bogata vlaknima održava zdravlje crijeva. Prosječnoj ženi je potrebno oko 25 grama vlakana dnevno, dok se taj iznos kod muškaraca penje na 38 grama.
 
Zato, pogledajmo koje su namirnice najbogatije vlaknima:

1. Mahunarke

Sve vrste grahorica i mahunarki (grah, leća, grašak) prirodno su bogate vlaknima, ali i proteinima, vitaminima i mineralima. Jedna čaša mahunarki sadrži 14-17 grama vlakana.

2. Integralne žitarice

Žitarice poput ječma, zobi, smeđe riže, pšenice i kukuruza nepravedno su zapostavljene u našoj kuhinji. Među njima, jedino zobene pahuljice imaju redovitu primjenu, posebno kod osoba koje vježbaju, pa iz zobi izvlače energiju za trening. Šalica integralnih žitarica sadrži do 24 grama vlakana.

3. Orašasti plodovi

Orašasti plodovi su izvrstan međuobrok, kako zbog zdravih masnoća koje u sebi sadrže, tako i zbog organizmu neophodnih vlakana. Bademi, pistacije, orah i kikiriki odličan su izvor vlakana. Takođe, sjemenke lana i suzama odlično utiču na vašu probavu. U 30g ovih orašastih plodova, ima do 8 grama vlakana.

4. Voće

Bobičasto voće je o izvor vlakana (kao i antioksidansa) pa redovno jedite jagode, maline, kupine i borovnice. Zavisi o vrsti, šalica ovog voća snabdjeće vas s 4-8g vlakana. Osim ovoga, vlakna ćete pronaći i u grožđicama, sušenim šljivama i smokvama, jabukama, kruškama i bananama. Po plodu, dobićete 2-8 grama vlakana.

5. Povrće

Špinat, repa, krompir, slatki krompir, karfiol, crveni kupus, soja i tikva povrće je s visokim sadržajem vlakana. Odlično je za probleme s crijevima, a obogatiće vas s 2-8 grama vlakana.
Imajte na umu, ako jedete namirnice bogate vlaknima, duže ćete se osjećati sitima. Zdravstvene prednosti vlakana su snižavanje nivoa holesterola u krvi, pomoć pri održavanju nivoa šećera u krvi i smanjenje rizika od raka debelog crijeva i dojke. Vlakna takođe omogućuju bolju probavu i mogu spriječiti prejedanje jer utiču na smanjenje želje za hranom. Uz hranu bogatu vlaknima morate unositi dovoljno tekućine jer ona upijaju vodu, bubre u crijevima te time povećavaju volumen stolice, pojačavaju peristaltiku crijeva i ubrzavaju njihovo pražnjenje – dakle sprečavaju zatvor.

vaga-a

JA 30.10. vaga = 64,4 kg
     
10. 1. 2014. ~ 64,5 kg
27. 1. 2014. ~ 63,3 kg
10 .2. 2014. ~ 63,3 kg
11. 3. 2014. ~ 62,4 kg
10. 4. 2014. ~ 61,7 kg
--------------------------------

SONJA 31.10. vaga = 68,6 kg
 31.12. = 69,5

10.1. 2014. ~ 70,3 kg
27.1. 2014. ~ 70,6 kg
10 .2. 2014. ~ 70,7 kg
11. 3. 2014. ~ 70,1 kg
10. 4. 2014. ~ 70,5 kg
-------------------------------

RADE  31.12. vaga = 86.0 kg
*(92 kg ljetos)

10.1.2014. ~  85,0 kg
27.1.2014. ~  84,2 kg
10.2.2014. ~ 83,6 kg
10.3. 2014. ~ 82,4 kg
10.4.2014. ~ 82,6 kg

frape

 http://odzdoa.com/

 http://limeta.net.hr/ispucale-pete/

http://covermagazin.com/selfhelp.php?NID=4804

 http://www.narodnilijek.com/web/banana-dijeta/

 http://sirovirecepti.blogspot.com/2014/04/raw-spaghetti-bolognese.html

http://www.novosti.rs/vesti/zivot_+.285.html%3A385676-Osvezavajuci-frape

novac

Nažalost, novac upravlja svijetom i ljudima. Moć je u rukama potrošača jer svaki pojedinac odlučuje koju će hranu kupiti za svoj novac i hoće li biti potrošač ili - žrtva. Zato kupujte pametno, a otrove "prehrambrene industrije" kojoj je profit na prvom mjestu izbjegavajte po svaku cijenu!

psiha

Pustite... Prihvatite... Oprostite. I sebi. i drugima

massimo

Massimo - Vrijeme (official music video) 

 

*

Malo para kvari telo a mnogo para kvari dušu. Čovek je na velikoj muci. U čemu da čuva dušu ako pokvari telo? Šta da čuva u zdravom telu ako ostane bez duše?

Duško Radović

**

Odreknite se čekanja kao stanja uma. Uhvatite li sebe kako klizite u stanje čekanja… iskočite iz toga. Vratite se u Sadašnji trenutak. Samo budite i uživajte u postojanju. Ako ste prisutni, nikada neće biti nikakve potrebe da nešto čekate. Sledeći put kad vam neko kaže: "Oprosti što si me čekao", možete odgovoriti: "U redu je, nisam čekao. Stajao sam i uživao – u samom sebi."

***

Savrsena ljubav iskljucuje strah. Tamo gde postoji ljubav ne postoje zahtevi, ocekivanja, zavisnost. Ja ne trazim da me ucinite srecnim; moja sreca ne zavisi od vas. Ako morate da me napustite, nece mi biti zao samog sebe; izuzetno mi prija vase drustvo, ali ja se ne vezujem za vas. Ja uzivam u vasem drustvu na temelju nevezanosti ne uzivam ja u vama, to je nesto vece i od vas i od mene, nesto sto sam otkrio, neka vrsta simfonije, neka vrsta orkestra svira u vasem prisustvu. Ali, kad odete od mene, orkestar ne prestaje da svira. To je orkestar sirokog repertoara i nikad ne prestaje da svira.

[Antoni de Melo]

ljubav

Živjeti ljubav znači biti ovdje i sada. To je življenje istinske svjesnosti – življenje Realnosti – a to jest umjetnost življenja.

Jednog učitelja Zen-a su upitali:

-   „Pokušavaš li ikad da disciplinom dođeš do istine?“

-  „Pokušavam.“

-  „Što činiš?“

-  „Kad sam gladan – jedem, kad se umorim – spavam.“

-  „To svi rade; može li se kazati da čine isto što i ti?“

-  „Ne može.“

-  „A zašto?“

- „Zato što dok jedu, ne jedu već razmišljaju o raznim drugim stvarima, te tako dozvoljavaju da budu uznemireni; kad spavaju, ne spavaju već sanjaju o hiljadu i jednoj stvari. Eto, zato mi nisu slični!“

To je apsolutna umjetnost; sve je isto – a sve je različito! To je apsolutna jednostavnost postojanja: postojanje radi postojanja. To je kozmičko blaženstvo bivanja.

srodne-d

Srodne duše nisu one koje su potpuno iste kao mi, već one koje imaju ključeve za sve naše brave i brave za sve naše ključeve – rekao je pre nekoliko decenija američki pisac i filozof Ričard Bah.

Termin „srodne duše“ odslikava večito traganje za našom polovinom koju smo rođenjem izgubili, a možemo da budemo kompletni samo ako je pronađemo, uvreženo je mišljenje. Ipak, ovo neizvesno putovanje mnoge je koštalo sreće u ljubavi, braka i potomstva, jer im je duša koju su tražili ostala nedostižna. Da li zaista postoji naša idealna polovina, zapita se svako najmanje jednom u životu, a mnogi odu korak dalje i pomisle: A šta kada se sretnemo, kako ćemo da budemo sigurni da je to naša druga polovina i da li je to dovoljno da budemo srećni u ljubavi? I dok većina ovoj uvek intrigatnoj temi pristupa sa romantičnim predrasudama, psihijatri i psiholozi su mnogo racionalniji. Različiti „stručnjaci za dušu“ već vekovima pokušavaju da razreše večitu misteriju – ima li svako od nas srodnu dušu ili se jednostavno stihijski srećemo, upoznajemo, zbližavamo, zavolimo…? Ovo je zahvalna tema za istraživanje jer može da joj se pristupi iz različitih apekata, pa ne čude brojna dokazivanja i opovrgavanja fatalnosti srodnih duša. Noviji zaključci naučnika i stručnjaka pokazuju da zaista postoji ljubav,  odnosno neverovatna privlačnost već na prvi pogled,  pa čak se ona oseti i u virtuelnoj komunikaciji putem poruka, ali da taj teret sudbinske ljubavi nije lako izneti u savremenom svetu.

m-h

Ovaj recept je za sve koji trpe bol i osjećaju se bolesno.

PRIPREMA MAGNEZIJUM- HLORIDA:

Prokuvaš jednu litru vode i ostaviš da se ohladi. U bocu ili drugu staklenu posudu staviš 33 grama magnezijum-hlorida ( kupi u apoteci) i zatim uliješ prokuhanu, ali ohlađenu (1l) vodu. Dobro zatvori i potresi bocu. Na taj način, uvijek održavaj. Nema potrebe da je stavljaš u frižider.

Dnevna doza: veličina male šalice za kavu, a sve ovisno o problemu bolesti i starosti osobe.
1. Magnezijum-hlorid ponovo uspostavi mineralnu ravnotežu kod artroze, podstičući funkcije organa, kao što su bubrezi da luče «acidum uricum» - (mokraćna kiselina).
2. Regulira rad živaca-mišića i sudjeluje u prijenosu impulsa u živcima.
3. Mag.Hl. je glavni faktor psihofizičke energije i drži ravnotežu u mehanizmu djelovanja i opuštanja mišića, sprečava zamor mišića i njihovo grčenje, jača mišiće, te je preporučljivo za svakog sportaša.
4. Magnezijum-hlorid je potreban za pravilan rad i funkcionisanje srca, ima važnu ulogu u mnogim biološkim procesima.
5. Poboljšava probavu i daje enrgiju, dobar je antidepresiv, i odlično sredstvo protiv stresa.
6. Igra najvažniju ulogu u regulisanju tjelesne temperature.
7. Koristan je za prevenciju visokog holesterola.
8. Reguliše funkciju crijeva.
9. IMA značajnu ulogu u formiranju kostiju
10. Čak i u metabolizmu ugljikohidrata i proteina .
11. To je korisno za probleme iritiranih živaca-mišića kao npr.kod tetanusa, epilepsije, itd..
12. Smanjuje količinu masti u krvi, djeluje protiv arterioskleroze, čisti krv, oživljuje
moždane stanice, daje i održava vitalnost-mladost do duboke starosti.
13. Nakon četrdeset godina organizam čovjeka dobiva sve manje i manje magnezijuma u hrani što je uzrok starosti i bolesti. Stoga, magnezijum treba uzimati u skladu s dobi.
14. Pozdravi se s problemima prostate i hemoroidima.
15. Sprečava gripu.
16. Produžuje mladost-vitalnost.
17. Sprečava pretilost.
18. Sprečava rak.
19. Sprečava arteriosklerozu.
20. To je izvrstan laksativ.
21. Reguliše probavu.
22. Smanjuje probleme bronhitisa.
23. Sprečava ozebline.
24. Djeluje protiv zadaha.

STAROSNA DOB-UZIMATI:
Od 10 do 50 godina: pola male kavene šalice
Od 51 do 70 godina: Jednu kavenu šalicu ujutro
Od 71 i dalje: Jednu kavenu šalicu ujutro i jednu navečer.

Ljudi koji žive u gradu i hrane se siromašno zbog rafiniranog jela trebaju uzeti malo više magnezijuma. Za ljude koji žive na zemlji, doza može biti manja. Zasigurno je da osoba koja uzima magnezijum, neće riješiti sve probleme svoje bolesti, ali će bolest biti u lakšem obliku, i vitalnost obnovljena.
Uzimanje magnezijuma ne izaziva ovisnost, to nije hemijski proizvod, već je prirodna tvar- bez opasnosti i može se uzimati istodobno s drugim lijekovima.

vaskrsenje

http://znakoviporedputa.com/religija-i-zivot/902-prole%C4%87no-vaskrsenje

http://www.6yka.com/novost/46012/apoteka-u-prirodi-narodne-mudrosti-i-bakini-recepti-za-svaku-bolest 

http://www.lovesensa.rs/clanci/duhovna-praksa/kako-da-ispunimo-svoju-svrhu-u-zivotu

 http://recipeci.com/zamrzavanje-persina/8922/

http://www.b92.net/superzena/zdravlje.php?yyyy=2014&mm=03&nav_id=824692

 http://www.worldwatch.org/node/14252

http://junkpublished.blogspot.com/2011/08/lijecenje-pomocu-magnezij-klorida.html 

http://pipezos.tumblr.com/ 

http://inforsportal.com/blog/budi-sam-krojac-svoje-srece-pobedi-svakodnevicu-svog-zivota/ 

http://ffffound.com/image/8dc8f975759988df8397cde174f85b1b82763dc6 


http://carobna-suma.com/2013/12/23/hren-ljuta-biljka-za-dizanje-imuniteta/ 

http://carobna-suma.com/2014/03/10/koje-vas-stablo-najvise-doziva/

PROLEĆNO VASKRSENJE

Postoji nešto svečano i sveto u prolećnom vaskrsenju prirode posle meseci sna, posle privremene smrti.
Da nas naše iskustvo nije poučilo da posle zime dolazi proleće, da li bismo poverovali, gledajući snegom pokrivena ogolela stabla i njihove prazne krošnje, da će se opet okititi cvećem, a onda i doneti svoj dragoceni rod?
Pa ipak, život se opet vraća među nas, kao nova nada, i nova prilika za ovaj svet. Ali, da li primećujemo tu nadu, da li razumemo koliki poklon smo još jednom, i opet nezasluženo, dobili usred našeg čelika i betona?
Ponesen istim prizorom, na početku svog velikog romana Vaskrsenje (1899), Lav Tolstoj opisuje povratak proleća u velelepnu prestonicu carske Rusije:
"Ma koliko da je nekoliko stotina hiljada ljudi, okupljeno na jednom malom prostoru, nastojalo da unakaze zemlju na kojoj su se stiskali, ma koliko da su je zasipali kamenjem da na njoj ništa ne nikne, ma koliko da su se trudili da istrebe i najmanju travku čim bi pomolila glavu, ma koliko da su kresali drveće i isterivali sve životinje i ptice, - proleće je čak i u gradu bilo proleće. Sunce je grejalo, trava oživljavala, rasla i zelenela se gde god nije bila iščupana iz korena ne samo na travnjacima bulevara nego i između kamenih ploča; breze, topole i divlje trešnje razvijale su svoje lepljive, mirisave listiće, a na lipama su pucali nabrekli pupoljci; čavke, vrapci i golubovi, ispunjeni prolećnom radošću, već su savijali svoja gnezda, a muve, ogrejane suncem, zujale su kraj zidova. Bile su vesele i biljke, i ptice, i bube, i deca. Ali ljudi – veliki, odrasli ljudi – i dalje su varali i mučili sami sebe i druge. Ljudi nisu smatrali da je sveto i značajno ovo prolećno jutro, ova lepota sveta Božijeg što je stvorena na dobro svega živoga – lepota, koja pobuđuje na mir, slogu i ljubav, već da je sveto i značajno ono što su sami izmislili kako bi vladali jedni drugima."

Da li verujemo da beton, kamen i plastika mogu da oblikuju veću i raskošniju lepotu od ozelenelog stabla pored vaše zgrade ili majušnog cveta u travi pored autobuske stanice?

Gledajte dobro, carska lepota se vratila u vaš život. Pogledajte, osluhnite, upijte miris zemlje i trave. Dobili ste poklon, uživajte u njemu. Pazite da vam ne promakne još jedno proleće.

I ne propustite još jedno ohrabrenje i pouku koju nam donosi svako vaskrsenje prirode – zima nije kraj sveta, a i sneg i led su za vremena. Tako je i smrt ljudska samo san, kako što i priroda počiva, do onog večnog prolećnog dana, do vaskrsenja koje nam je obećao Onaj koji je uredio smenu dana i noći, godišnjih doba, plima i oseka.

- See more at: http://znakoviporedputa.com/religija-i-zivot/902-prole%C4%87no-vaskrsenje#sthash.RmTjQHBh.dpuf

Postoji nešto svečano i sveto u prolećnom vaskrsenju prirode posle meseci sna, posle privremene smrti.
Da nas naše iskustvo nije poučilo da posle zime dolazi proleće, da li bismo poverovali, gledajući snegom pokrivena ogolela stabla i njihove prazne krošnje, da će se opet okititi cvećem, a onda i doneti svoj dragoceni rod?
Pa ipak, život se opet vraća među nas, kao nova nada, i nova prilika za ovaj svet. Ali, da li primećujemo tu nadu, da li razumemo koliki poklon smo još jednom, i opet nezasluženo, dobili usred našeg čelika i betona?
Ponesen istim prizorom, na početku svog velikog romana Vaskrsenje (1899), Lav Tolstoj opisuje povratak proleća u velelepnu prestonicu carske Rusije:
"Ma koliko da je nekoliko stotina hiljada ljudi, okupljeno na jednom malom prostoru, nastojalo da unakaze zemlju na kojoj su se stiskali, ma koliko da su je zasipali kamenjem da na njoj ništa ne nikne, ma koliko da su se trudili da istrebe i najmanju travku čim bi pomolila glavu, ma koliko da su kresali drveće i isterivali sve životinje i ptice, - proleće je čak i u gradu bilo proleće. Sunce je grejalo, trava oživljavala, rasla i zelenela se gde god nije bila iščupana iz korena ne samo na travnjacima bulevara nego i između kamenih ploča; breze, topole i divlje trešnje razvijale su svoje lepljive, mirisave listiće, a na lipama su pucali nabrekli pupoljci; čavke, vrapci i golubovi, ispunjeni prolećnom radošću, već su savijali svoja gnezda, a muve, ogrejane suncem, zujale su kraj zidova. Bile su vesele i biljke, i ptice, i bube, i deca. Ali ljudi – veliki, odrasli ljudi – i dalje su varali i mučili sami sebe i druge. Ljudi nisu smatrali da je sveto i značajno ovo prolećno jutro, ova lepota sveta Božijeg što je stvorena na dobro svega živoga – lepota, koja pobuđuje na mir, slogu i ljubav, već da je sveto i značajno ono što su sami izmislili kako bi vladali jedni drugima."

Da li verujemo da beton, kamen i plastika mogu da oblikuju veću i raskošniju lepotu od ozelenelog stabla pored vaše zgrade ili majušnog cveta u travi pored autobuske stanice?

Gledajte dobro, carska lepota se vratila u vaš život. Pogledajte, osluhnite, upijte miris zemlje i trave. Dobili ste poklon, uživajte u njemu. Pazite da vam ne promakne još jedno proleće.

I ne propustite još jedno ohrabrenje i pouku koju nam donosi svako vaskrsenje prirode – zima nije kraj sveta, a i sneg i led su za vremena. Tako je i smrt ljudska samo san, kako što i priroda počiva, do onog večnog prolećnog dana, do vaskrsenja koje nam je obećao Onaj koji je uredio smenu dana i noći, godišnjih doba, plima i oseka.

Tatjana Samardžija

- See more at: http://znakoviporedputa.com/religija-i-zivot/902-prole%C4%87no-vaskrsenje#sthash.RmTjQHBh.dpuf

Postoji nešto svečano i sveto u prolećnom vaskrsenju prirode posle meseci sna, posle privremene smrti.
Da nas naše iskustvo nije poučilo da posle zime dolazi proleće, da li bismo poverovali, gledajući snegom pokrivena ogolela stabla i njihove prazne krošnje, da će se opet okititi cvećem, a onda i doneti svoj dragoceni rod?
Pa ipak, život se opet vraća među nas, kao nova nada, i nova prilika za ovaj svet. Ali, da li primećujemo tu nadu, da li razumemo koliki poklon smo još jednom, i opet nezasluženo, dobili usred našeg čelika i betona?
Ponesen istim prizorom, na početku svog velikog romana Vaskrsenje (1899), Lav Tolstoj opisuje povratak proleća u velelepnu prestonicu carske Rusije:
"Ma koliko da je nekoliko stotina hiljada ljudi, okupljeno na jednom malom prostoru, nastojalo da unakaze zemlju na kojoj su se stiskali, ma koliko da su je zasipali kamenjem da na njoj ništa ne nikne, ma koliko da su se trudili da istrebe i najmanju travku čim bi pomolila glavu, ma koliko da su kresali drveće i isterivali sve životinje i ptice, - proleće je čak i u gradu bilo proleće. Sunce je grejalo, trava oživljavala, rasla i zelenela se gde god nije bila iščupana iz korena ne samo na travnjacima bulevara nego i između kamenih ploča; breze, topole i divlje trešnje razvijale su svoje lepljive, mirisave listiće, a na lipama su pucali nabrekli pupoljci; čavke, vrapci i golubovi, ispunjeni prolećnom radošću, već su savijali svoja gnezda, a muve, ogrejane suncem, zujale su kraj zidova. Bile su vesele i biljke, i ptice, i bube, i deca. Ali ljudi – veliki, odrasli ljudi – i dalje su varali i mučili sami sebe i druge. Ljudi nisu smatrali da je sveto i značajno ovo prolećno jutro, ova lepota sveta Božijeg što je stvorena na dobro svega živoga – lepota, koja pobuđuje na mir, slogu i ljubav, već da je sveto i značajno ono što su sami izmislili kako bi vladali jedni drugima."

Da li verujemo da beton, kamen i plastika mogu da oblikuju veću i raskošniju lepotu od ozelenelog stabla pored vaše zgrade ili majušnog cveta u travi pored autobuske stanice?

Gledajte dobro, carska lepota se vratila u vaš život. Pogledajte, osluhnite, upijte miris zemlje i trave. Dobili ste poklon, uživajte u njemu. Pazite da vam ne promakne još jedno proleće.

I ne propustite još jedno ohrabrenje i pouku koju nam donosi svako vaskrsenje prirode – zima nije kraj sveta, a i sneg i led su za vremena. Tako je i smrt ljudska samo san, kako što i priroda počiva, do onog večnog prolećnog dana, do vaskrsenja koje nam je obećao Onaj koji je uredio smenu dana i noći, godišnjih doba, plima i oseka.

Tatjana Samardžija

- See more at: http://znakoviporedputa.com/religija-i-zivot/902-prole%C4%87no-vaskrsenje#sthash.RmTjQHBh.dpuf